Trombociti ili krvne pločice predstavljaju male ćelije krvi koje stvaraju ćelije koštane srži – megakariociti. Proizvodnju trombocita reguliše hormon trombopoetin, koji se stvara u jetri i bubrezima. U organizmu čoveka dve trećine trombocita nalazi se u krvotoku, dok se trećina nalazi u slezini. Životni vek trombocita iznosi 7 – 10 dana. Posle tog vremena, stari trombociti se razgrađuju u slezini, a zamenjuju ih novi.

Akcije i popusti
Biohemijska analiza krvi
Glukoza, Kompletni Lipidogram, Urea, Kreatinin, Gvozđe, Ukupni bilirubin, AST, ALT, GGT
Analiza krvi i urina
Kompletna krvna slika sa leukocitarnom formulom, Urea, Kreatinin, Gvozđe, Glukoza, Kompletni Lipidogram, AST, ALT, Urin mikroskopski sediment
Analiza krvi i urina za trudnice
Kompletna krvna slika sa leukocitarnom formulom, Urea, Kreatinin, Gvozđe, Glukoza, Urin mikroskopski sediment
Biohemijska analiza krvi-EXTRA
KKS + LF, CRP, Glukoza, Fibrinogen, Lipidni status (Holesterol, Trigliceridi, LDL, HDL, Faktor rizika i index ateroskleroze), ALT, AST, Gama-GT, Ukupni proteini, Urea, Kreatinin, Mokraćna kiselina, Bilirubin ukupni, Natrijum, Kalijum, Alkalna fosfataza, Gvožđe, Urinokultura i Sediment urina.
Trombociti u krvi cena
Analiza / Usluga | |
---|---|
Vađenje krvi | 110 din |
Krvna slika+LF | 400 din |
Eritropoetin | 2.000 din |
Osnovnu ulogu trombociti u krvi imaju u procesu hemostaze – zaustavljanju krvarenja (hemoragije) prilikom povrede krvnog suda i zgrušavanja krvi na mestu povrede. Ukoliko dođe do oštećenja manjeg krvnog suda, procesom hemostaze krvarenje se obično spontano zaustavlja. Ipak, kod ozbiljnijih i velikih povreda vena i arterija, procesom hemostaze ne može se zaustaviti krvarenje, pa se povrede uglavnom tretiraju operativnim putem.
Krvne pločice se nakon oštećenja krvnog suda nagomilavaju na mestu povrede i omogućuju stvaranje primarnog ugruška (tromba), pomoću kojeg se zaustavlja krvarenje. Proces hemostaze je od velikog značaja za organizam i izuzetno je kompleksan – istovremeno omogućava održavanje krvi u tečnom stanju, uz stvaranje tromba na mestu oštećenja krvnog suda. Kada ugrušak zaustavi krvarenje, ograničava se rast tromba, a potom dolazi i do njegove postepene razgradnje, što omogućuje normalan protok krvi, uz obnavljanje povređenog krvnog suda i okolnog tkiva.
Dakle, uloga trombocita u krvi je mnogostruka:
- prilikom povrede oslobađaju se supstance koje utiču na skupljanje krvnog suda, kako bi se smanjilo krvarenje
- na mestu povrede trombociti menjaju svoj oblik i međusobno se povezuju, stvarajući tzv. trombocitni čep
- učestvuju u procesu koagulacije, odnosno zgrušavanja krvi izlučujući kalcijum, fosfolipide i ostale supstance koje regulišu pomenuti proces
- učestvuju u zarastanju povrede.
Koji je normalan broj trombocita i kako se sprovodi merenje?
Normalan broj trombocita u organizmu varira u zavisnosti od starosti osobe. Veća koncentracija trombocita u krvi javlja se na rođenju, nakon toga postepeno opada da bi kod dece sa 12 godina starosti dostigla vrednosti kao kod odraslih, kada nivo postaje konstantan.
Trombociti vrednosti kod odraslih iznose 150 – 450 x 109 /L.
Ukoliko se u organizmu javi manjak trombocita (manje od 150 x 109/L), reč je o pojavi trombocitopenije, koja može biti posledica različitih poremećaja. Povišeni broj trombocita ukazuje na pojavu trombocitoze ili trobocitemije.
Oscilacije u broju trombocita mogu da se jave u različitim fiziološkim stanjima. Manji pad je prisutan za vreme menstrualnog ciklusa ili trudnoće, a porast trombocita se može javiti kod upalnih stanja, kao odbrambeni odgovor organizma.
Šta je distribucija trombocita?
Distribucija trombocita podrazumeva meru koja pokazuje razliku krvnih pločica po veličini. Kada su trombociti većih razmera, smatra se da su one mlađe. Ukoliko su trombociti manjih razmera, njihova starost se procenjuje na nekoliko dana. Distribucija krvnih pločica određuje se putem krvi u okviru trombocitne formule ili trombograma.
Morfološke osobine trombocita mogu se pratiti na osnovu 2 parametara:
- MPV (prosečni volumen, tj. veličina trombocita) – predstavlja meru funkcionalnosti trombocita, sa normalnim vrednostima između 6,5 i 11 fL (vrednosti se razlikuju u zavisnosti od laboratorije)
- PDW (raspodela trombocita po volumenu) – pokazatelj funkcionisanja koštane srži, sa normalnim vrednostima između 11 i 16 % (vrednosti se razlikuju u zavisnosti od laboratorije). Obično je povišen nakon transfuzije krvi. Što je PDW veći, to su trombociti neujednačeniji po veličini.
Merenje koncentracije trombocita i njegovih sastavnih parametara možete odraditi u okviru kompletne krvne slike i biohemije u Millenum Medic poliklinici i laboratoriji. Uzorak krvi se uglavnom uzima iz vene ili kapilara (najčešće iz prsta, ušne resice ili pete kod dece i novorođenčadi). Pre odlaska u laboratoriju nije potrebna posebna priprema. Nalaz je gotov za 3 minuta.
Šta je trombocitopenija? Koji su uzroci i posledice pojave niskih trombocita?
Trombocitopenija podrazumeva smanjenje broja trombocita u krvi ispod referentnih vrednosti, što remeti njihovu ulogu u procesu hemostaze i ispoljava sklonost ka krvarenju. Težina trombocitopenije određuje se prema stepenu smanjenja trombocita, a mogu biti urođene i stečene:
- Blaga trombocitopenija – broj trombocita između 100 i 150 x 109/L (najčešća je u trudnoći)
- Umerena trombocitopenija – sniženi trombociti između 50 i 100 x 109 /L
- Teška trombocitopenija – broj trombocita manji od 50 x 109 /L.
Manjak trombocita izaziva sklonost ka kožno-sluzničnom krvarenju. Na koži se javljaju hematomi različite veličine u vidu modrica i podliva. Kod sluznica, krvarenje je obično iz nosa ili desni, ređe iz creva i mokraćnih kanala ili želuca. Ponekad krvarenje može biti obimno i dugotrajno, ukoliko je organizam doživeo neku traumu u vidu hirurške intervencije.
Na smanjene trombocite u krvi uvek ukazuje jače krvarenje koje se teško zaustavlja. Tada je život osobe ugrožen, zbog čega je neophodno lečenje u vidu transfuzije trombocita (primenjuje se kada trombociti padnu ispod 20 x 109 /L).
Uzroci nastanka trombocitopenije su brojni, a jedan od najčešćih je oštećenje koštane srži hemikalijama, lekovima, citostaticima, virusima. Smanjeni trombociti u krvi mogu se javiti i zbog malignih tumora, limfoma, leukemije, hepatitisa C itd.
Koji su simptomi trombocitoze? Šta znači povišen broj trombocita u krvi i kako se leči?
Trombocitoza podrazumeva povišenu koncentraciju trombocita u krvi, iznad referentnih vrednosti. Ovo stanje je takođe veoma ozbiljno, jer izaziva pojačano zgrušavanje krvi i može da dovede do stvaranja krvnih ugrušaka ili trombova u kardiovaskularnom sistemu. Povišeni trombociti najčešće se javljaju kada koštana srž stvara previše krvnih pločica, a uzroci mogu biti neko akutno krvarenje ili drastičan gubitak krvi, alergije, infekcije (mononukleoza), upale, primena određenih lekova, pri nekim anemijama, usled pojave karcinoma pluća ili debelog creva, poremećaja u radu bubrega itd. Osobe koje su imale operativni zahvat uklanjanja slezine imaće visok nivo trombocita prilikom vađenja krvi.
Simptomi trombocitoze ponekad ne mogu biti uočljivi, pa se ovo stanje najčešće otkriva prilikom davanja krvi na analizu. Ukoliko se osete određeni simptomi (glavobolja, bol u grudima, vrtoglavica, nekroza, opšta slabost, bolovi u zglobovima i mišićima, uvećana jetra ili slezina, krvarenje desni, pojava krvi u urinu itd.), oni su uglavnom posledica formiranja trombova u telu, koji mogu imati fatalan ishod i izazvati srčani ili moždani udar.
Visoki trombociti leče se u zavisnosti od uzroka. Osobe sa trombocitozom moraju uvoditi nove, zdravije životne navike, uz konzumiranje puno svežeg voća i povrća, žitarica i smanjenja životinjskih masti, provere holesterola, prestanak pušenja, uvođenje fizičkih aktivnosti itd.
Kako se meri broj trombocita kod dece i beba i koje su normalne vrednosti?
Trombociti kod dece i beba određuju se takođe putem analize krvi, a uzorak se uzima iz prsta ili ušne resice ili iz pete ukoliko je reč o novorođenčetu.
Normalne vrednosti trombocita zavise od starosti deteta:
– Trombociti kod beba
- novorođenče – 360 – 670 x 109 /L
- bebe do 1. godine – 360 – 670 x 109 /L
- bebe od 1. do 3. godine – 320 – 590 x 109 /L
– Trombociti kod dece
- između 3. i 7. godine – 290 – 510 x 109 /L
- između 8. i 12. godine – 250 – 440 x 109 /L
Niski trombociti kod dece
Niski trombociti kod dece uglavnom se javljaju usled različitih virusnih infekcija, u stanjima deficita vitamina B12, tj. folata itd. Da bi se odredio tačan uzrok sniženih trombocita, potrebno je sagledati kompletnu krvnu sliku i odraditi dodatne analize, ukoliko lekar tako preporuči.
Povišeni trombociti kod dece
Povišeni trombociti kod dece mogu se javiti prilikom bilo koje infekcije u organizmu ili krvarenja, kao i kod pojave anemija, ali mogu biti i pokazatelj malignih hematoloških bolesti.
Trombociti u trudnoći
Trombociti u trudnoći takođe mogu biti povišeni ili sniženi, pa su kontrole krvne slike tokom pomenutog perioda češće nego kod žena koje nisu trudne.
Povišeni trombociti u trudnoći su veoma retki, a mogu biti posledica problema sa bubrezima, infarkta, srčanih oboljenja itd. i mogu izazvati mogućnost pobačaja. Ukoliko se povišeni trombociti jave u kasnoj trudnoći, verovatno će doći do prevremenog porođaja.
Češće se u trudnoći javlja pojava niskih trombocita, a uzroci su uglavnom virusne infekcije. Ukoliko trudnica ima visok krvni pritisak, može doći do pojave tzv. preeklampsije, a ona može biti uzročnik sniženih trombocita u krvi. Ukoliko se razviju teži oblici preeklampsije, porođaj se mora sprovesti što pre.
Kako stres, ishrana i drugi faktori utiču na nivo trombocita?
Stres i trombociti su međusobno povezani, o čemu govori činjenica da nerviranje i traumatična stanja mogu dovesti do povećanja trombocita u krvi, odnosno stvaranje krvnih ugrušaka u krvnim sudovima. Naime, svaki put kada se iznerviramo, krvi sud se skupi, a zatim usled pritiska dolazi do pucanja i oslobađanja masnoća unutar krvnog suda i stvaranja ranice na mestu oštećenja. Na tom mestu gomilaju se trombociti koji uslovljavaju nastanak krvnog ugruška, koji može da zapuši krvni sud i onemogući protok krvi, kada nastaje infarkt miokarda.
Na nivo trombocita u organizmu najviše utiče genetika i stres, ali i način ishrane i života uopšte, što se ogleda po nivou holesterola i triglicerida u krvi, povišenog krvnog pritiska, pušenja, fizičke aktivnosti itd.