Endometrioza je zdravstveni problem koji pogađa mnoge žene širom sveta, ali se još uvek često dešava da se ne prepozna na vreme ili da je pogrešno dijagnostikovana.
Stanje karakteriše prisustvo tkiva sličnog endometrijumu, sluzokoži materice, izvan materične šupljine. Ovo može dovesti do niza simptoma koji značajno utiču na kvalitet života.
Da bismo na vreme prepoznali i efikasno tretirali endometriozu, ključno je da se dobro razume ova bolest.
U ovom tekstu pisaćemo o njenim uzrocima, simptomima koji je prate, pristupu kojim se uspostavlja dijagnoza, ali i odgovore na najčešća pitanja za žene koje se suočavaju s izazovima koje endometrioza nosi.
Akcije i popusti
Brisevi za žene Extra
Vaginalni bris sa kandidom i sa 3 dodatne analize: Hlamidija, Mikoplazma, Ureaplazma
Brisevi za žene Premium
Vaginalni i cervikalni bris sa 6 dodatnih analiza: Hlamidija, Mikoplazma, Ureaplazma, Gonokok, Trihomonas, Kandida
Ginekološki paket Standard
Ginekološki pregled, ginekološki ultrazvuk, PAPA, kolposkopija
Ginekološki paket Extra
Ginekološki pregled, ginekološki ultrazvuk, PAPA, kolposkopija, 3 brisa (Hlamidija, Mikoplazma, Ureaplazma)
Ginekološki paket Premium
Ginekološki pregled, ginekološki ultrazvuk, PAPA, kolposkopija, 3 brisa (Hlamidija, Mikoplazma, Ureaplazma), ultrazvuk dojki
Mega paket pregleda za dame
Ginekološki pregled i ultrazvuk, kolposkopija, ultrazvuk dojki, PAPA test, grupa vaginalnog sekreta, ultrazvuk abdomena, štitne žlezde i donjeg dela stomaka, Krvna slika sa leukocitarnom formulom, sedimentacija, urin i urinokultura sa antibiogramom.
Šta je endometrioza i koji simptomi je prate?
Endometrioza je stanje gde tkivo koje biološki liči na ono unutar materice raste na drugim mestima, kao što su jajnici, jajovodi i područje karlice.
Simptomi često variraju, ali najčešći uključuju hronični bol u donjem delu stomaka, bolove tokom menstruacije koji se pogoršavaju s vremenom, bolove tokom ili posle seksualnog odnosa i gastrointestinalne simptome kao što su nadimanje i konstipacija.
Simptomi mogu biti ozbiljni u toj meri da ometaju svakodnevne aktivnosti, što čini ovu bolest značajnim zdravstvenim problemom.
Uzroci i faktori rizika
Tačan uzrok endometrioze nije poznat, ali postoji nekoliko teorija koje uključuju menstrualni refluks, gde se menstrualna krv sa ćelijama endometrija vraća kroz jajovode u karlicu.
Genetska predispozicija, imunološki odgovori, kao i hormonski faktori, igraju ulogu u razvoju bolesti.
Faktori rizika za endometriozu nisu u potpunosti razjašnjeni, ali postoji niz činilaca koji mogu povećati verovatnoću razvoja ovog stanja. Evo nekih od najčešćih:
Genetska predispozicija: Žene koje imaju majku, sestru ili kćerku sa endometriozom imaju veći rizik od razvijanja ovoga stanja.
Menstrualni ciklus: Žene sa produženim menstruacijama (u trajanju dužem od 7 dana) ili sa veoma kratkim ciklusima (kraćim od 28 dana) mogu biti izložene većem riziku. Takođe, uzrast pri prvoj menstruaciji, odnosno raniji početak menstruacije može da poveća rizik od endometrioze.
Hormonski faktori: Visok nivo estrogena ili stanje koje dovodi do produženog izlaganja estrogenima može podstaknuti rast endometrija.
Anatomski faktori: Anomalije u strukturi materice ili reproduktivnog sistema mogu da otežau eliminaciju menstrualne krvi iz tela, što može da doprinese razvoju endometrioze.
Imunološki poremećaji: Problemi sa imunim sistemom mogu da utiču na sposobnost imunog sistema da prepozna i uništi endometriotsko tkivo koje se nalazi van materice. Ako imuni sistem ne funkcioniše pravilno, endometriotsko tkivo može nekontrolisano da raste i da izazove upalu, bol, i druge simptome endometrioze.
Prethodne hirurške intervencije: Hirurški zahvati kao što su carski rez ili hirurgija materice mogu povećati rizik od endometrioze zbog širenja endometrijskih ćelija tokom operacije.
Endometrioza i ciklus
Menstrualni ciklus i njegova dužina mogu biti značajni faktori rizika za endometriozu zbog načina na koji utiču na hormonalne fluktuacije i izloženost endometrija (tkiva koje oblaže matericu) različitim uslovima. Evo kako dužina menstrualnog ciklusa može uticati na rizik od endometrioze:
Produžene menstruacije (duže od 7 dana)
Kada menstruacija traje duže od uobičajenih 5 do 7 dana, to može značiti da se veća količina endometrija ljušti.
Ovaj prekomerni rast može potencijalno da doprinese većoj količini endometrijskih ćelija koje mogu da dospeju u neprirodna mesta, kao što su jajovodi ili karlica, putem retrogradne menstruacije.
Retrogradna menstruacija je pojava kod koje se deo menstrualne krvi, umesto da izlazi iz tela, kreće unazad kroz jajovode u karličnu šupljinu.
Ako endometrijske ćelije dospeju na mesta gde ne bi trebale biti, mogu se uhvatiti, rasti i formirati endometriotske lezije ili čakore.
Kratki mentrualni ciklusi (kraći od 28 dana)
Kratki menstrualni ciklusi mogu da ukažum na hormonalni disbalans ili na brže zrenje i odbacivanje endometrijskog tkiva. Kada se ciklusi javljaju češće od normalnog, povećava se broj puta koliko se endometrij ljušti tokom godine, što takođe može da poveća šanse za retrogradnu menstruaciju i mogućnost da se endometrijsko tkivo implantira van materice.
Obe ove varijacije u menstrualnom ciklusu mogu da doprinesu većem riziku od endometrioze jer povećavaju broj puta kada endometrij može biti izložen abnormalnom položaju i uslovima za rast.
Ukoliko primetite da vaši menstrualni ciklusi traju duže od sedam dana ili da su kraći od 28 dana, preporuka je da se javite za ginekološki pregled.
U poliklinici „Millenium Medic“ dostupni su vam kompletni ginekološki pregledi i savremene dijagnostičke procedure koje mogu pomoći u identifikaciji i upravljanju endometriozom. Pravovremena dijagnoza je ključna ne samo za ublažavanje simptoma već i za sprečavanje potencijalnih komplikacija koje mogu uticati na reproduktivno zdravlje i opšte blagostanje.
Ne oklevajte da zakažete pregled i konsultujte se sa našim stručnjacima ukoliko doživljavate bilo koje od navedenih simptoma.
Da li endometrioza nestaje s menopauzom?
Endometrioza obično postaje manje aktivna s menopauzom, jer smanjenje nivoa estrogena dovodi do smanjenja rasta endometriotičnog tkiva. Međutim, simptomi mogu nastaviti kod nekih žena, posebno ako koriste hormonsku terapiju za simptome menopauze.
Kako se uspostavlja dijagnoza endometrioze
Dijagnostikovanje endometrioze može biti izazov, jer simptomi često podsećaju na druge stanja kao što su IBS ili cistične bolesti jajnika.
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, ginekološkog pregleda, ultrazvuka, a potvrda se dobija laparoskopijom, koja omogućava vizuelni pregled i biopsiju tkiva.
Pravilna dijagnostika ključna je za uspešno upravljanje stanjem i početak adekvatnog lečenja.
Koje opcije lečenja postoje za endometriozu?
Tretman endometrioze se pažljivo prilagođava prema individualnim potrebama i stanju svake pacijentkinje.
Među dostupnim opcijama su hormonske terapije, koje igraju ključnu ulogu u regulisanju rasta endometrijskog tkiva, kao i analgetici koji se koriste za terapiju bola.
U nekim slučajevima, moguće je primeniti i hirurške zahvate kao što je laparoskopija, koja omogućava uklanjanje abnormalnog tkiva iz tela.
Često se, zavisno od intenziteta simptoma i dugoročnih zdravstvenih ciljeva pacijentkinje, uključujući želju za trudnoćom, preporučuje kombinacija različitih tretmana.
Svaki plan lečenja je pažljivo prilagođen, sa namerom da se postigne najbolji mogući ishod za pacijentkinju.
Da li endometrioza može uticati na plodnost?
Endometrioza može značajno da utiče na plodnost, jer abnormalno tkivo može da ometa normalnu funkciju jajnika i jajovoda.
Procenjuje se da oko 30-50% žena sa endometriozom nailazi na teškoće u začeću.
U Millenium Medic-u nudimo specijalističku podršku za fertilitet, uključujući savetovanje i tretmane koji mogu pomoći ženama da ostvare trudnoću.
Važnost redovnih pregleda
Redovni ginekološki pregledi su ključni za žene sa endometriozom.
Oni omogućavaju ranu dijagnozu i praćenje stanja sa akcentom na prevenciju dugoročnih komplikacija i boljem ishodu lečenja.
Nikada nije dovoljno naglasiti koliko su preventiva i redovni pregledi važni kako bi se endometrioza efikasno kontrolisala.
Kako zakazati pregled u poliklinici Millenium Medic?
Zakazivanje pregleda u poliklinici Millenium Medic odvija se brzo i efikasno, bez nepotrebnog čekanja.
Poliklinika se nalazi u srcu Beograda, na adresi Molerova 11, na Vračaru.
Za zakazivanje pregleda i sve dodatne informacije, možete nas kontaktirati na telefone 011 2447-447, 011 2448-488, 065 3448-488 ili putem e-maila na adresu poliklinika@milleniummedic.rs.
Tim stručnjaka je spreman da vam pruži podršku i posveti pažnju vašem zdravlju i dobrobiti. Ne dozvolite da se simptomi pogoršaju; redovni pregledi su ključni za očuvanje vašeg zdravlja.