Hašimoto tireoiditis – šta se dešava kada naš organizam napada sam sebe?
Hašimoto sindrom (hašimoto tireoiditis ili hronični limfocitni tireoiditis) je autoimuna bolest u kojoj ćelije imunog sistema napadaju štitnu žlezdu, odnosno imuni sistem počinje da proizvodi antitela koja razaraju tkivo štitne žlezde. Kako bolest napreduje, tako dolazi do sistemskog poremećaja hipotireoze, odnosno smanjena produkcije tiroidnih hormona.
Uzroci koji dovode do pojave Hašimoto tireoiditisa nisu još uvek do kraja utvrđeni, ali je poznato da se određeni faktori smatraju okidačima za nastanak ove bolesti.
- Genetska predispozicija (Osobe s porodičnom istorijom ove bolesti su podložnije razvoju Hašimota)
- Pol (Iako ova bolest pogađa oba pola, daleko je ćešća kod žena, i to posle 40. godine.)
- Prisustvo neke druge hronične bolesti (reumatoidni artritis, dijabetes tipa 1 ili lupus)
- Prekomerna izloženost zračenju
- Virusne i bakterijske infekcije
- Psihofizički stres
Kako prepoznati Hašimoto tireoiditis – simptomi
Ova bolest nastaje postepeno i gotovo neprimetno, praćena nespecifičnim simptomima. Zbog svega toga je važno podići svest o važnosti preventivnih pregleda ukoliko osoba primeti kontinuirano prisustvo nekih od simptoma iza kojih se možda krije Hašimoto.
Neki od simptoma koji mogu ukazivati na Hašimoto su nedostatak energije, pospanost, hronična malaksalost, umor, poremećaj koncentracije, problemi sa pamćenjem, depresivno stanje, povećanje telesne težine, opstipacija (zatvor), loš kvalitet kose i noktiju, suva koža, bolovi u mišićima i zglobovima, osetljivost na hladnoću, poremećaj menstrualnog ciklusa, usporen rad srca, otok lica i uvećana štitna žlezda.
Iako su navedeni simptomi nedovoljno specifični, čiji uzroci mogu biti sasvim bezazleni, ukoliko osoba primeti da neki ili više navedenih simptoma kontinuirano javljaju, trebalo bi da poseti endokrinologa koji će uraditi sve potrebne analize vezane za otkrivanje Hašimoto sindroma.
Važnost preventive – moguće komplikacije neblagovremeno otkrivene bolesti
Veoma je važno shvatiti redovne preventivne preglede ozbiljno, što se naročito odnosi na situacije kada su neki od simptoma prisutni. Kada je reč o Hašimoto bolesti, jedino se redovnim preventivnim kontrolama može otkriti blagovremeno, kada bolest nije napredovala i kada je iole moguće držati je pod kontrolom adekvatnom terapijom.
Posledice koje se javljaju kada se bolest ne otkrije i ne tretira terapijom na vreme mogu biti vrlo ozbiljne i životno ugrožavajuće. Usled neaktivne hipotiroidne štitnjače uzrokovane Hašimoto tireoiditisom mogu nastati sledeće komplikacije:
Gušavost
Uvećanje štitne žlezde izazvano stalnom simulacijom da luči više hormona, koje usled kompresije na ezofagus i traheje otežava disanje.
Srčani problemi
Hašimoto tireoiditis je povezan sa visokim nivoom holesterola u krvi, što može dovesti do kardiovaskularnih oboljenja. Ako se ne tretiraju, ova dva problema zajedno mogu napraviti treći – srčanu insuficijenciju.
Miksedem
Smanjena funkcija štitne žlezde može dovesti i do stanja zvanog miksedem, koje se manifestuje kao otok na različitim delovima tela – oko očiju, na rukama, nogama, abdomenu, itd., praćenog simptomima poput pospanosti, usporenosti, kao i nesvesticom.
Problemi sa mentalnim zdravljem – depresija
Nelečeni Hašimoto tireoiditis pojačava simptome koji se javljaju u ranoj fazi bolesti. Jedan od simptoma je depresivno stanje, koje se vremenom može pogoršati, odnosno razviti u teže i ozbiljnije oblike depresije. Povezan sa depresijom izazvanom ovom bolešću je i izostanak seksualne želje (smanjenje libida) kod oba pola.
Dijagnostikovanje Hašimoto tireoiditisa
Dijagnoza Hašimoto sindroma se uspostavlja na osnovu pregleda endokrinologa, biohemijske analize krvi, tačnije određivanju hormona štitne žlezde u krvi, kao i na osnovu ultrazvučnog pregleda štitne zlezde. Na osnovu svih tih nalaza određuje se pozitivnost anti TPO antitela i anti TG antitela. Takođe, prisustvo ove bolesti u porodičnoj anamnezi je bitna informacija koju bi pacijent trebao da podeli sa doktorom prilikom pregleda.
Lečenje – da li se Hašimoto može izlečiti?
Potpuno izlečenje od ove bolesti nije moguće, već se od trenutka uspostavljanja dijagnoze ona prati i drži pod kontrolom preporučenom terapijom i zdravim životnim navikama pacijenta. Terapijom se utiče na smanjenu funkciju štitaste žlezde, odnosno nadoknađuje se hormon levotiroksin, koji štitna žlezda ne može da proizvede sama. Hormonalna terapija čini da se uspostavi hormonski balans u organizmu i uzima se doživotno.
Ukoliko se otkrije na vreme i ako štitna žlezda ima očuvane funkcije, sa Hašimoto sindromom se može živeti i bez terapije, uz redovno praćenje i kontrole.
Hašimoto sindrom zahteva zdrave životne navike
Kao što je gore navedeno, pored terapije lekovima pacijenti se moraju pridržavati i određenih životnih navika. Tačnije, potrebno je voditi što zdraviji životni stil uz pravilnu ishranu i redovnu fizičku aktivnost. Ovaj aspekt lečenja je potrebno shvatiti ozbiljno, jer određena hrana može ometati sposobnost tela da apsorbuje hormone koji se uzimaju kao redovna terapija.
Ishrana je veoma bitan faktor kod Hašimoto sindroma. Preporučuje se da osobe koje boluju od ove bolesti hrane prema individualnom režimu ishrane koji je posebno za njih napravio doktor. Ipak, ishrana koja se generalno pokazala delotvorno kod Hašimota je ishrana bez glutena, bez šećera, žitarica, mlečnih proizvoda i ishrana bazirana na namirnicama sa niskim glikemijskim indeksom. Ovo su samo generalne smernice kada se radi o ishrani prilagođenoj Hašimoto sindromu. Nije striktno niti važi za svaku osobu obolelu od Hašimota da mora izbegavati baš sve namirnice navedenog porekla i sastava, te je zbog toga najpogodnije da se napravi individualni plan ishrane za svaku osobu koja se bori sa ovom bolešću.
Hašimoto sindrom i trudnoća
Trudnice su posebno osetljiva grupa kada se radi o Hašimoto sindromu. Trudnoća je stanje koje zahteva pravilan rad tiroidnih hormona, zbog čega Hašimoto sindrom može potencijalno stvoriti veliki problem kod žena koje žele da zatrudne ili održavaju trudnoću.
Nije redak slučaj da iza nemogućnosti začeća stoji upravo Hašimoto sindrom, naročito ako su sve druge analize korektne. Nedovoljno aktivna štitna žlezda može uzrokovati povišen nivo prolaktina koji negativno utiče na ovulaciju i time otežava začeće. Zato se ženama koje planiraju trudnoću savetuje kompletan preventivni pregled rada štitne žlezde sa svim laboratorijskim analizama.
Ukoliko trudnica već boluje od Hašimoto sindroma, redovne posete analize i kontrole su obavezne. Nivo hormona se mora pratiti tokom cele trudnoće kako bi se izbegle sve eventualne komplikacije. Nelečen Hašimoto može biti uzrokovati niz posledica kao što je prevremni porođaj, smetnje u razvoju ploda, pa čak i spontani pobačaj.
Ukoliko se bolest ne tretira na adekvatan način, postoji mogućnost da veoma nepovoljno utiče na trudnoću i na sam plod. Bebe rođene pod okolnostima neadekvatnog lečenja Hašimota sklonije su intelektualnim smetnjama i zastojima u razvoju, kao i problemima sa srcem i bubrezima.
Akcije i popusti
Analiza hormona štitne žlezde Standard
TSH, T3, T4
Analiza hormona štitne žlezde Premium
TSH, FT3, FT4, Kompletna krvna slika sa leukocitarnom formulom, Glukoza, kompletan lipidni status, AST, ALT, Urea, Kreatinin, Gvožđe.
Endokrinološki pregled sa analizama
Endokrinološki pregled sa ultrazvukom štitne žlezde, terapijom i analizom hormona TSH, FT3, FT4
Analiza hormona štitne žlezde Free T
TSH, fT3, fT4